Otkrit ćemo vam jednu tajnu – djeca se vole igrati. Ne treba ih poticati na to, sama tome streme instinktivno. Možda se sjećate kako i koliko ste se običavali igrati kao mali. No vremena se mijenjaju, a s njima i pristup slobodnom vremenu. Naše doba obilježeno je težnjom k uspjehu i ambicijom. Roditelji osjećaju veliki pritisak i odgovornost za svoju djecu te čine sve što je u njihovoj moći da postanu uspješna. I tako, od malih nogu djeca kreću na razne izvanškolske aktivnosti i njihovo vrijeme za slobodnu igru postaje sve kraće.
To je obilježje većine zapadnih kultura u kojima je stjecanje znanja osnovna postavka odgoja. Što dijete može naučiti danas? Kako ga pripremiti za uspjeh u školi (i životu), čak i ako se tek rodilo? Je li igra gubljenje dragocjenog vremena? Ta i slična pitanja prolaze glavama svih roditelja. Nažalost, većina će odabrati naoko složenije rješenje, ali zapravo jednostavnije – strukturirano slobodno vrijeme. Strani jezici, sportovi, radionice, tečajevi glume i slično postali su nova igraonica djece.
Suautorica velikog hita o uravnoteženu roditeljstvu ‘Danski odgoj djece’, Iben Dissing Sandahl, u svojoj je novoj knjizi razradila važan dio danskog odgoja posvetivši se igri. Spomenuli smo u podnaslovu da su Danci najsretniji narod na svijetu. Oni sami smatraju da je kvalitetan odgoj vrlo važan čimbenik u tome, a igra možda i najvažniji dio odgoja. Djetetu treba odgovarajuća količina osobnog prostora u koji odrasli ne ulaze jer će tako najbolje učiti i razvijati se u zonama koje mu odgovaraju. Pružajući taj prostor djeci, posredno im govorimo da vjerujemo u njih kao pojedince te im dopuštamo da svijet istražuju na njima pogodan način.
Ponovit ćemo jer ovo je jako bitno: igranje nije nepotrebno gubljenje vremena, nego temelj dječjeg razvoja. Djeca moraju imati prostor u kojem će testirati svoje i tuđe granice, u kojem će razvijati empatiju, kreativnost i društvene vještine, a taj prostor nalazi se ondje gdje postoji ugodna atmosfera bezbrižne igre.
Autorica smatra da je za slobodnu igru djece nužno ispuniti četiri uvjeta: stvoriti ugođaj (poznati danski hygge), poticati ravnopravnost među spolovima i djecom općenito (izbjegavati bilo kakve igre moći i nadmoći), omogućiti uvjete u kojima će djeca razvijati dobre odnose s drugima te pratiti njihov razvoj igrajući ulogu ‘skele’, tj. pružiti podršku kada dijete treba prijeći na napredniju razinu razvoja.
Autorica je ekonomična s riječima i ne koristi se njima više nego što je nužno pa knjiga nije opširna. Stoga će vas, kada je pročitate, začuditi koliko je korisnog razmišljanja i praktičnih savjeta ponuđeno svakom roditelju koji se prihvati posla. Jedno upozorenje prije kraja: nikako nemojte shvatiti igru kao nešto iz čega se trebaju stvoriti rezultati; slobodna igra upravo je to – nešto spontano, bezgranično, maštovito i neuhvatljivo – platforma na kojoj se granice stvaraju u skladu s razinom djetetova razvoja, a ne utjecajem roditelja ili učitelja. Hoću knjigu, 99 kn
Foto: Shutterstock i press